O NAMA - Istarski vodozaštitni sustav

Trgovačko društvo IVS – Istarski vodozaštitni sustav d.o.o.

Trgovačko društvo IVS – Istarski vodozaštitni sustav d.o.o.

Istarski vodozaštitni sustav - O NAMA

IVS – Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. je trgovačko društvo u vlasništvu svih gradova i općina Istarske županije, osnovano za realizaciju projekta "Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za mala naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Istarske županije".

U procesu osnivanja društva udio u vlasništvu imale su Hrvatske vode i Istarska županija, ali je to tijekom 2012.godine izmijenjeno radi usklađenja sa zadnjim izmjenama Zakona o vodama. Sjedište društva je u Buzetu, u krugu Istarskog vodovoda u staroj zgradi. Društvo ima 15 zaposlenih.

Od osnivanja Društva, dosadašnje glavne aktivnosti bile su usmjerene na pripremu projektne dokumentacije za kolektorske mreže i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda za mala naselja u Istarskoj županiji, zatim na izgradnju tih sustava, a od početka 2019.g rješenjem Ministarstva ZOiE IVS je i formalno postalo Društvo ovlašteno za pružanje komunalnih usluga javne odvodnje.

Vlasnička struktura

Klikom na poveznicu u donjem tekstu otvorit će Vam se dokument o vlasničkoj strukturi društva i stanju poslovnih udjela.

Poslovni udjeli - Istarski vodozaštitni sustav

Sustav javne odvodnje i zaštite voda u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Istarske županije

Na Istarskom poluotoku, zbog specifičnosti konfiguracije tla, te karakteristika i izdašnosti izvorišta vode za piće nameće se potrebe cjelovitog upravljanja vodoopskrbom i odvodnjom. Problem rješavanja odvodnje i ispuštanja otpadnih voda prepoznat je kod malih naselja, koja nemaju ni ekonomske ni ljudske resurse za gradnju i upravljanje kanalizacijskim sustavom.

Za realizaciju projekta formirano je trgovačko društvo IVS – Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. u vlasništvu gradova i općina, Istarske županije i Hrvatskih voda. Istarska županije donijela je dva nova akta: Odluku o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji, te Odluku o uvođenju posebne naknade za sufinanciranje izgradnje Sustava javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije, koja iznosi 1 kn/m3 utrošene vode.

Uz ova vlastita sredstva za financiranje sustava predviđena su još sredstva Hrvatskih voda, Europskih fondova te drugi izvori.

Osnovni podaci o projektu zaštite voda

Studija "Organizacija, izgradnja i održavanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za mala naselja u obuhvatu vodozaštitnih područja u istarskoj županiji" obuhvatila je 173 naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Istre, u kojima živi oko 38 tisuća stanovnika.

Potrebno je sagraditi oko 550 kilometra gravitacijskih kolektora, 22 kilometra tlačnih kolektora, 190 crpnih stanica i 166 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta od najmanje 100 ekvivalentnih stanovnika (ES) do najviše 500 ES, za ukupno 45.400 ES.

Projekt predviđa veliki broj odvojenih kolektorskih sustava, svaki sa pripadajućim malim uređajem za pročišćavanje. Takav je pristup prihvaćen zbog ekonomske opravdanosti, jer cijena kilometra kolektora često nadmašuje cijenu jednog malog uređaja za pročišćavanje otpadne vode. Također zbog smanjenja troškova predviđena je centralizacija kontrole, upravljanja i održavanja sustava.

Sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za mala naselja u obuhvatu vodozaštitnih područja i Istarskoj županiji

Društvo za realizaciju projekta

Za uspješnu realizaciju zahtjevnog projekta čiji puni naziv glasi "Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za mala naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Istarske županije", bilo je potrebno imenovati tim ljudi koji imaju dovoljno znanja i iskustva.

Skupština Istarske županije odlučila je taj posao povjeriti ekipi stručnjaka koja je uspješno realizirala projekt Vodoopskrbnog sustava Istre.

Slijedom te odluke 23.09.2004. godine u Pazinu je potpisan Društveni ugovor o osnivanju trgovačkog društva IVS – Istarski vodozaštitni sustav d.o.o., sa sjedištem u Buzetu, održana prva konstituirajuća Skupština društva, imenovan Nadzorni odbor i Uprava društva. Društvo je osnovano sa slijedećom vlasničkom strukturom: 51% je vlasništvo gradova i općina Istarske županije, 26% je vlasništvo Hrvatskih voda i 23% je u vlasništvu Istarske županije. U toj fazi u vlasničku strukturu nisu se uključili grad Pula i općina Medulin.

Na skupštini Društva 25. travnja 2006. godine donesen je Program investicijskih ulaganja izgradnje sustava javne odvodnje i zaštite voda koji se odnosi na I fazu izgradnje, te redoslijed izgradnje sustava, koji je uzeo u obzir veličinu naselja, veličinu izvora u čijoj se zoni neko naselje nalazi te mogući negativni utjecaj na izvorište, obzirom na blizinu odnosno zonu zaštite izvorišta.

Tijekom 2012. sukladno Zakonu o vodama, Istarska županija i Hrvatske vode svoje su udjele prenijele na sve jedinice lokalne samouprave Istarske županije, uključujući grad Pulu i općinu Medulin.

Ciljevi i izazovi Društva

Izgradnja i gospodarenje vodozaštitnim sustavom Istre, izgradnja sustava odvodnje i obrade otpadnih voda malih naselja prema najvišim standardima, održavanje sustava u projektiranom stanju uz visoku uslugu korisnicima.

Zakonski okvir za projekt

Temelj za projekt bili su Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05) i Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) koji su obvezali jedinice lokalne samouprave na definiranje vodozaštitnih zona. Iako su već prije bile definirane zone zaštite pojedinačnih izvora vode namijenjenih vodoopskrbi na području Istre, Županijska skupština Istarske županije 01.08.2005. g. donijela je jedinstvenu Odluku o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji. Ova odluka vrijedi za cijeli poluotok a precizno definira slijedeće:

  • područja zone zaštite,
  • izvorišta i akumulacije koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu na području Istarske županije,
  • mjere za zaštitu izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu izdašnost, kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode,
  • nastavak istražnih radova,
  • kaznene odredbe.

Dokumente zakonskog okvira možete pronaći u sekciji Pravo na pristup informacijama - klikom ovdje.

Procjena vrijednosti i način financiranja

Realizacija projekta planirana je u dvije faze: u prvoj fazi su sustavi koji se nalaze u II, III i IV zoni zaštite izvorišta vode za piće (prvih 86 naselja), a u drugoj fazi sustavi u nedovoljno istraženim zonama i van zona zaštite. Procjena vrijednosti ukupnih ulaganja prema studiji iz 2000.g. je oko 147.500.000 €.

Procjena investicijskih ulaganja u prvoj fazi je oko 75.000.000 € za građevinsko-montažne radove i opremu, izradu projektne dokumentacije, izradu studija, imovinsko pravne poslove (otkup zemljišta) i poslove nadzora i dr.

Izvori financiranja izgradnje sustava predviđeni su i regulirani:

  • Zakonom o vodama
  • Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva
  • Zakonom o komunalnom gospodarstvu

Predviđeni izvori financiranja su: naknada za zaštitu voda, posebna naknada, krediti i fondovi, te ostali izvori.

Uvođenjem posebne naknade u visini 1 kn po m3 isporučene vode u vodoopskrbi na području cijele županije osiguravaju se vlastita financijska sredstva koja čine oko 28% ukupne vrijednosti projekta. Za ukupnu realizaciju projekta potrebno je angažirati financijska sredstva Hrvatskih voda, a naročito fondova Europske unije.

Tehnologije pročišćavanja otpadnih voda

Pri izradi projektnih zadataka za projektiranje sustava prvih 26 naselja bila je uvjetovana suglasnost Hrvatskih voda, koje su postavile standard za efikasnost pročišćavanja: 98% uklanjanje KPK i BPK5 u II zoni zaštite, te 95% uklanjanje KPK i BPK5 u III zoni zaštite. Kako stupanj pročišćavanja od 98% može zadovoljiti jedino uređaj tipa MBR (bioreaktor sa uronjenim membranama), takav je uređaj odabran za sva naselja u II zoni zaštite izvorišta. Nadalje za dio naselja ne postoji vodotok za prihvat pročišćene otpadne vode, već je predviđeno njeno ispuštanje u podzemlje, što opet zahtjeva najveću sigurnost kvalitete efluenta, dakle MBR uređaj. Osim toga, zbog sprječavanja daljnje eutrofikacije akumulacije Butoniga, u njenom slivu, na nekim lokacijama, također su odabrani uređaji tipa MBR, zbog efikasnog uklanjanja dušika i fosfora. Isti uređaji su odabrani i za naselja u kojima dolazi do intenzivnog širenja urbanih zona, te za naselja u kojima postoji određena industrijska proizvodnja. Isti princip je primijenjen i na sva naselja čije projektiranje je započeto kasnije. U, uvjetno rečeno, manje osjetljivim područjima odabrani su klasični biološki uređaji, uređaji tipa SBR (sekvencionirani šaržni reaktor), te uređaji sa SAF tehnologijom (reaktor sa fiksnim nosačima biomase).

Što se tiče problema zbrinjavanja mulja sa predviđenih uređaja, od početka se razmišlja o cjelovitom rješenju. Kako je u Istri u tijeku izgradnja nekoliko velikih sustava odvodnje za koje je predviđena i obrada mulja do faze sušenja (Poreč, Rovinj, Umag), IVS će svoje relativno male količine mulja moći zbrinjavati putem tih većih sustava. Na uređajima IVS-a predviđena je dehidracija mulja odvajanjem vode, do oko 20% suhe tvari, koji se kao takav odlaže ili odvozi na sušenje, a samo kod najmanjih uređaja predviđen je odvoz tekućeg mulja na neki obližnji veći uređaj.