Svjetski dan voda obilježava se u Hrvatskoj već 30. godinu za redom. Prema odluci UN-a na konferenciji u Rio de Janeiru iz 1993. godine, obilježava se u cijelome svijetu, svake godine 22. ožujka, u cilju ukazivanja na važnost vode za ljudsku potrošnju te kako bi promovirali održivo upravljanje vodnim resursima, kako u cijelome svijetu tako i u Republici Hrvatskoj.
Ove godine Svjetski dan voda nosi poruku „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“ s namjerom da svi doprinesemo racionalnom načinu korištenja i upravljanja vodom.
A racionalno i održivo korištenje i upravljanje vodama podrazumijeva i štednju vode, odnosno njenu ponovnu uporabu za više namjena. Od ove godine i u Hrvatskoj bi se trebala početi primjenjivati Europska uredba o mogućnosti ponovnog korištenja vode iz 2020.g., kako bi se pročišćene otpadne vode iskoristile kao resurs, a ne samo ispuštale u prijemnike ili more.
Europska komisija još je 2014. godine pokrenula javno savjetovanje o nizu mogućih mjera kojima bi se potaknula ponovna uporaba pročišćenih otpadnih voda. Ponovnom uporabom pročišćenih voda iz komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV-a) koje inače otječu u rijeke, jezera ili more, odgovorilo bi se na sve veći problem nedostatka vode i pojave dugotrajnih suša. Isto tako, ponovnom uporabom voda, za razliku od njihova dobivanja iz ostalih izvora poput međuregionalnog transfera ili desalinizacije, smanjuje se štetni učinak na okoliš.
Dodatno, u pročišćenoj otpadnoj vodi prisutne su hranjive tvari (dušik i fosfor) te se primjenom za navodnjavanje u poljoprivredi mogu smanjiti troškovi poljoprivredne proizvodnje (manje umjetnih gnojiva), kao i troškovi pročišćavanja otpadnih voda (nema potrebe za uklanjanjem fosfora, nastaju manje količine mulja).
Hrvatska kao mala mediteranska zemlja s izrazito dugom i razvedenom morskom obalom posebno je ranjiva u smislu raspoloživih količina vode jer, iako nominalno spada u države izuzetno bogate vodom, prostorna i vremenska raspoloživost vodnih resursa vrlo je nepovoljna: vode ima u krajevima koji su manje naseljeni te manje atraktivni za život i turistički razvoj i to najviše u jesenskim mjesecima, dok je potreba za vodom najveća na obali u ljetnom periodu.
Promjene u klimi, koje uz promjene temperatura dovode i do izmijenjenog režima oborina, dovode na određenom području do pojava prekomjernih količina oborina u pojedinim sezonama ili cijelim godinama, ali i do duljih sušnih razdoblja u nekim godinama, pa čak i nekoliko uzastopnih godina. Takva se situacija sada već učestalo ponavlja na istarskom poluotoku najmanje jednom u desetljeću, a što je u više navrata rezultiralo proglašenim redukcijama potrošnje vode u ljetnim mjesecima.
Prošlo ljeto u Istri obilježila je još jedna redukcija vode, te se i IVS uključio u ispitivanje mogućnosti ponovne uporabe pročišćene otpadne vode kao potencijalno vrijednog resursa, u prvoj fazi barem za zalijevanje zelenih gradskih površina, za što je neracionalno koristiti čistu vodu za piće. Daljnje aktivnosti potrebne su na praćenju kvalitete pročišćene otpadne vode, kako bi se procijenila i njena iskoristivost za navodnjavanje određenih poljoprivrednih kultura. Ukoliko se takvo korištenje vode pokaže održivim biti će potrebne i investicije u infrastrukturu za ponovno korištenje voda.
Izazovi su pred nama, ali inovativnost i snalažljivost uvijek je bila odlika ljudi u našim krajevima. Moramo osvijestiti da postoji problem, naučiti razmišljati izvan okvira, pa zajedno možemo savladati izazove.
Plakat Hrvatskih voda uz Svjetski Dan voda: https://voda.hr/sites/default/files/dokumenti/dokumenti/Plakat%202023%20za%20skidanje.pdf
